Muzička tradicija

Muzička tradicija

Kritska muzika se smatra najživljom u Grčkoj, jer ne samo da nastavlja da evoluira i uključuje kreativne savremene muzičke karakteristike, već uspeva i da izrazi savremene događaje.

Muzička tradicija ostrva Krit je veoma duga i bogata, sa dubokim korenima u antici, i sa jakim uticajem vizantijske muzike, a obogaćenu muzičkom kulturom šireg istočnog Mediterana.

via GIPHY

Tokom praznika i proslava, lokalno stanovništvo i posetioci uključeni su u posebnu muzičku kulturu Krita, i tako se neguje muzička tradicija.

Improvizacija je jedna od glavnih karakteristika kritskih umetnika. Muzičari nisu ograničeni samo na ponavljanje osnovnih melodija, već obogaćuju svoje sviranje improvizacijama koje prate plesače, koji takođe spontano kreiraju nove pokrete.

krit, grcka, ostrvo, ples, muzika, tradicija,
Kritski ples
  • Mantinade

Male pesme, odražavaju osećanja Krićana i izražavaju žalost, ljubav i svaki osećaj koji proizlazi iz osetljive kritske duše. Jedna od najupečatljivijih “scena” tokom tipičnog Kritskog nadmetanja jeste kada dva ili više improvizatora mantinada satima naizmenično sviraju. U pratnji zvuka “lire“, laute i povremeno violine i gitare, muzičari pevaju “mantinade”, koje su uglavnom ljubavne pesme organizovane u kuplete. U zapadnom delu Krita, muškarci zagrljeni pevaju „rizitke“, pobunjeničke pesme, koje su jedne od najstarijih primera muzičke i poetske tradicije. “Rizitika”, tj. spore pesme narativnog karaktera, takođe su vrlo popularne, a glavne teme ovih pesama su brak, smrt, istorijski događaji, herojski likovi isl.

  • Kritska lira

Osnovni instrument kritske muzike, kritska lira, prvi put se pojavio u XVII veku, dok je sviranje lire postalo popularno u XVIII veku. Naravno, početni oblik instrumenta bio je nešto drugačiji od današnjeg, koji je 1940. godine dizajnirao Manolis Stagakis iz Retimna. Lira, koja je u obliku kruške, bila je u pratnji “bulgarija”, a kasnije i laute, koja se i danas koristi.

krit, grcka, ostrvo, muzika, lira, instrument,
Izgled današnje lire

I zvuk i oblik kritske lire i tradicionalnih pesama poboljšani su nakon Drugog svetskog rata, a važnu ulogu u ovom razvoju imali su svirači iz oblasti Retimno. Tokom tog perioda Kostas Muntakis i Tanasis Skordalos, obojica iz Retimna, doprineli su međunarodnom priznanju tradicionalne kritske muzike.  Ostali kvalifikovani umetnici poput Manolisa Lagosa, Andreasa Rodinosa i Steliosa Fustalirisa pomogli su u uspostavljanju tradicionalne kritske muzike u narednim decenijama.
Bliski odnos Krićana sa muzikom i plesom može se pratiti od najranije istorije i kroz mitove sa ostrva. U jednom od najpoznatijih mitova, Kurijci, čuvari boga Zevsa kada je bio beba, plesali su dok su udarali u svoje štitove, kako bi prikrili plakanje novorođenčeta. Homer u svojim spisima spominje štit Ahila, koji je ukrašen prizorom zabave u Knososu. Na Kritu muzika je igrala značajnu ulogu u svakom aspektu života, kao što su verske ceremonije, zabave, rođenja dece, brak, smrt ili rat.

Razvoj plesa i razvoj muzike tokom vremena bili su blisko povezani. Kritski plesovi imaju korene u Minojskim vremenima. Za razliku od “sirtosa“, koji se igrao u velikom krugu, “sousta” se plesala u parovima. To je erotičan i snažan ples, koji se izvodi skoro na vrhovima prstiju. Tradicionalni plesovi, tokom kojih muškarci i žene nose vrhunske kritske nošnje, uključuju spore i brze ritmove, uvek sa dinamičnim i impozantnim stavom.

krit, grcka, ostrvo, ples, muzika, muzička tradicija,
Tradicionalni ples

Očigledna je i direktna povezanost kritskog plesa sa ratnim plesom, naročito ako ih grupa muškaraca igra u krugu. Prateći ritam lire, plesači postepeno poboljšavaju svoju tehniku, dok izvode zahtevne plesne korake kao što su ‘Pentozalis‘, ‘Sirtos‘ i ‘Pidihtos‘. Plesača koji vodi krug, obično mlađeg čoveka, podržava desnom rukom drugi plesač i na taj način može izvesti odlične skokove, tzv. “Csalimia“.

  • Ujedinjeni umetnici tradicionalne Kritske muzike

Ovo značajno udruženje je osnovano 1981. godine i ima svoju bazu u Iraklionu na Kritu. Njegov odbor direktora sastoji se od 7 lica i ima 560 članova. Cilj udruženja je očuvanje, kao i širenje i pravilna promocija kritske tradicije i poštovanja manira i običaja ovog ostrva. Svake godine nastupaju na koncertima i drugim kulturnim događajima širom sveta uz muzički program u kojem umetnici sviraju i pevaju tradicionalne pesme sa Krita.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

CAPTCHA Image

Reload Image